Vrućine ponovno pogađaju zapadnu Europu. U nekim zemljama kao što je i lijepa naša, započeo je toplinski val koji će po svemu sudeći trajati 2 tjedna. Ovako visoke temperature imaju značajan utjecaj na gradsku infrastrukturu, posebice na građevinske materijale i strukture. Asfalt i beton mogu doseći opasno visoke temperature, što dovodi do njihovog omekšavanja i veće podložnosti oštećenjima. Također, ekspanzija materijala uzrokovana toplinom može prouzročiti pukotine i deformacije na cestama i zgradama. Osim fizičkih oštećenja, toplinski valovi značajno povećavaju potrošnju energije zbog veće upotrebe klima uređaja, što dodatno opterećuje energetske sustave gradova. Za građevinski portal, istražili smo kako različiti gradovi diljem svijeta implementiraju ove strategije kako bi bolje podnosili ekstremne temperature.
Stotine milijuna ljudi u urbanim sredinama tragaju za osvježenjem uslijed eskalirajućih vrućina. Zbog klimatskih promjena, ekstremno visoke temperature postaju češće i traju duže, čineći život u gradovima tijekom toplinskih valova sve težim. Klima-uređaji, iako hlađenje pružaju unutar prostora, na otvorenom samo pojačavaju osjećaj vrućine, dok istovremeno doprinose globalnom zagrijavanju svojim emisijama. Javni prijevoz može biti gotovo nepodnošljiv za vrijeme vrućina, dok vožnja osobnim automobilom povećava vanjske temperature i ispušne plinove. Manjak drveća znači manjak hlada, a zgrade izrađene od tamnih materijala zadržavaju više topline, što rezultira većom potrebom za klimatizacijom.
Međutim, postoje alternative. Za gradove koji nisu uz obalu, parkovi s hladovinom mogu biti idealno rješenje. Primjerice, drugi najveći grad u Kolumbiji, Medellín, uspio je smanjiti gradske temperature kroz svoj nagrađivani projekt Zelenih koridora. Ovaj projekt pretvorio je 18 ulica i 12 vodenih putova u bujne zelene staze za bicikle i pješake, koje povezuju gradske parkove i druge popularne lokacije. Zahvaljujući ovim promjenama, temperature u tim područjima i okolici su se smanjile za oko 3 stupnja Celzijusa, s očekivanjima da će do 2030. pasti za dodatnih 5 stupnjeva. Do 2019. godine, Medellín je posadio preko 8.000 stabala i više od 350.000 grmova. Grad također koristi prostor ispod uzdignutih linija metroa za skupljanje kišnice s mostova, koja se dalje usmjerava u sustav cijevi za navodnjavanje zelenih područja.
Beč: Strategije hlađenja pomoću vode
U Beču, kao i u mnogim dijelovima Europe, rijetkost su klima-uređaji, pa stoga voda igra ključnu ulogu u hlađenju austrijske prijestolnice. Za one koji ne stignu osvježenje potražiti kupanjem u Dunavu, grad nudi hladne oaze u parkovima sa “stablima” fontana. Ove fontane stvaraju maglicu koja omogućava građanima da se osvježe “tuširanjem” ili jednostavno uživanjem u hladu koji fontane pružaju. Djeca su posebno osjetljiva na visoke temperature, pa ih često možemo vidjeti kako se zabavljaju u gradskim bazenima ili se igraju među fontanama, koje su često samo cijevi s rupama postavljene na popularnim mjestima poput Karlsplatza tijekom najtoplijih dijelova dana. Beč je također bogat fontanama za piće, što je važno za prevenciju zdravstvenih problema uzrokovanih vrućinom. Znanstvenici objašnjavaju da, iako se klimatizacija može činiti kao brzo rješenje, nije održiva na duže staze zbog potrošnje energije i otpadne topline koju proizvodi. Umjesto toga, naglašavaju važnost korištenja prirodnih rješenja poput većeg protoka zraka, vodenih elemenata i otvaranja prozora u starijim zgradama kao boljih metoda za suočavanje s ekstremnim toplinama.
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati: Moderna primjena drevnih hlađenih tehnika
U Abu Dhabiju, jednom od najtoplijih mjesta na svijetu s temperaturama koje ponekad prelaze 50 Celzijusovih stupnjeva, klimatizacija je postala neizostavna. Unatoč tome, stanovnici se okreću starim arapskim tehnikama hlađenja kako bi modernizirali svoje prostore. Primjer toga su rešetkasti zasloni, tipični za islamsku arhitekturu, koji omogućavaju hlađenje zgrada bez potpunog blokiranja svjetlosti. Ti zasloni potiču protok zraka i pružaju hlad, dok istovremeno smanjuju izravno sunčevo zračenje na zgradama. Inspirirani ovim, Al Bahar Towersi u Abu Dhabiju opremljeni su s preko 1000 šesterokutnih sjenila koja se automatski prilagođavaju položaju sunca. Ova pametna sjenila pomažu smanjiti vanjsku temperaturu zgrade i smanjuju potrebu za klimatizacijom za impresivnih 50%.
Miami: Strategije za hlađenje javnih prostora
U Miamiju, kao i u mnogim urbanim sredinama, dugotrajno čekanje na autobusnom stajalištu može biti posebno neugodno tijekom vrućih dana. Međutim, lokalni odbor Neat Streets Miami prepoznao je potrebu za hlađenjem ovih mjesta te je inicirao projekt zelenih autobusnih stajališta. Oko 10 autobusnih stanica obogaćeno je sadnjom stabala koja pružaju prirodni hlad, čime se poboljšava iskustvo čekanja u toplinskim valovima. Vodič o tome koje stabla najbolje funkcioniraju i gdje ih posaditi omogućio je repliciranje ovog uspješnog projekta u drugim područjima. Dosad je postavljeno 71 zeleno autobusno stajalište širom zemlje, zahvaljujući zajednicama koje su se obratile vladi za financiranje pozelenjavanja svojih stajališta.
Atena: Iskoristimo postojeće resurse
Iako ne svaki grad ima pristup starim akvaduktima, Atena se može pohvaliti ovim antičkim izvorom vode. Nećka se više ne koristi za piće, ali grad planira iskoristiti 800.000 kubičnih metara vode koja se godišnje neiskorišteno izlijeva u more. Namjena ove vode bit će navodnjavanje novih zelenih pojasova duž 20 kilometara dugog akvadukta, što bi trebalo doprinijeti smanjenju toplote u okolnim područjima. Također, planira se koristiti za stvaranje magle, slično kao u Beču, što dodatno potvrđuje kako čak i stari gradovi bez suvremene infrastrukture mogu inovativno koristiti postojeće resurse.
Los Angeles: Grad u bijelom
Los Angeles je primijenio pristup koji je izazvao dosta kontroverzi – bojanje cesta u bijelo kako bi se reflektirala sunčeva svjetlost i smanjila temperatura. Tamne površine poput asfalta apsorbiraju sunčevu svjetlost i pretvaraju je u toplinu, što se teoretski može ublažiti bijelom bojom. Istraživanja su pokazala da su bijele ulice snizile temperaturu samih ulica za oko 10 stupnjeva. Međutim, postoje sporedni efekti, kao što je toplina koja se odbija od površine i povećava osjećaj topline za pješake. Unatoč izazovima, Los Angeles nastavlja s eksperimentiranjem kako bi našao najučinkovitije rješenje, koristeći sivkasto-bijelu smjesu zvanu CoolSeal. Osim toga, pokazalo se da je bojanje krovova u bijelo efikasnije, smanjujući temperaturu unutar domova za oko 3 stupnja u ekstremno vrućim uvjetima. Alternativa su i zeleni krovovi, koji se sve više koriste širom svijeta za prirodno hlađenje zgrada.
Pariz: Organizacija kao ključ uspjeha u borbi protiv vrućina
U francuskom glavnom gradu, temperature ljeti mogu dosegnuti iznad 40 stupnjeva Celzijusa. Kombinacija visokih zgrada, vapnenčkih spomenika i asfaltnih cesta dodatno pojačava urbani toplinski otok, ponekad čineći središte Pariza za 18 stupnjeva toplije od okolnih područja. Gradonačelnica Anne Hidalgo predvodila je uvođenje inovativnih mjera za suzbijanje vrućine, stvarajući opsežan gradski plan hlađenja. Ključni element ovog plana su “hladni otoci” – mjesta kao što su parkovi, fontane i klimatizirani muzeji, do kojih se može stići kroz hlađene staze. Građani mogu koristiti aplikaciju EXTREMA za pronalazak ovih lokacija, koje su sve udaljene najviše sedam minuta hoda. Slično kao u Beču, i Pariz koristi uređaje za stvaranje magle i ima brojne nove i tradicionalne fontane koje služe kao osvježenje. U planu su mjere poput provjere stanja najugroženijih građana, instalacije privremenih klima uređaja u dječjim vrtićima, te produljenje radnog vremena parkova i bazena. Pariz također istražuje korištenje poroznijih materijala za površine kako bi se smanjila akumulacija topline na cestama i pločnicima.
Sevilla, Španjolska: Personaliziran pristup toplinskim valovima
Sevilla je prvi grad na svijetu koji je počeo imenovati toplinske valove, koristeći pristup sličan onome koji se primjenjuje pri imenovanju uragana. Cilj je povećati svijest i pripremljenost građana na ekstremne vremenske uvjete. Na primjer, toplinski val u srpnju dobio je ime Zoe. Osim imenovanja, Sevilla radi s organizacijom Arsht-Rock na razvoju sustava kategorizacije toplinskih valova koji bi bio baziran na mogućim negativnim zdravstvenim ishodima, kako bi se izbjegao znanstveni žargon koji mnogi ne razumiju. Istraživanje Sveučilišta Brown iz 2018. godine pokazalo je da takvi sustavi mogu bitno doprinijeti spašavanju života, kao što je slučaj s filadelfijskim sustavom upozorenja na vrućinu koji se oslanja na zdravstvene metrike. McLeod iz Arsht-Rocka naglašava važnost imenovanja i kategorizacije toplinskih valova kao direktnih i učinkovitih mjera za spašavanje života, jer, kako ističe, “toplina ubija, a mnogi nisu svjesni ozbiljnosti problema”.
