Kada nosimo bijelu odjeću tijekom ljetnih vrućina, čini nam se lakše jer bijela boja odbija svjetlost. Sličan efekt mogao bi se postići i bojenjem krovova zgrada u bijelo. Ova metoda, poznata kao pasivno hlađenje, mogla bi ne samo poboljšati komfor ljudi tijekom vrućih dana, već i pridonijeti značajnim uštedama.
Bijela boja odražava sunčevu svjetlost, što je razlog zašto ljudi u toplim klimama tradicionalno boje svoje krovove bijelom bojom već tisućama godina. Ova tehnika cilja na vidljivi spektar sunčeve svjetlosti, no postoje i materijali koji mogu održati i infracrveno zračenje, čime ne samo da sprječavaju zagrijavanje, već aktivno hlade zgrade. Uvođenje ovakve pasivne hlađenje tehnologije na širokoj razini moglo bi imati dubok utjecaj na ublažavanje ekstremnih toplinskih valova, smanjiti potrošnju električne energije za klimatizaciju, a u konačnici doprinijeti globalnom smanjenju temperature planeta, čime bi se suprotstavilo globalnom zagrijavanju.
Dok su drevni narodi koristili reflektirajuće površine za odbijanje svjetlosti, moderni gradovi su često prekriveni asfaltom i katranom koji im daju tamnu boju. Iako su ti materijali ekonomični, vodootporni i izdržljivi, imaju značajan nedostatak: pretvaraju urbane sredine u toplinske otoke, čineći ih znatno toplijima od okolnih ruralnih područja. Na primjer, crni krovovi u New Yorku mogu doseći temperature do 90 stupnjeva Celzijusa.
Ove visoke temperature mogu biti smrtonosne. Prema Washington Postu, između 2004. i 2018. godine, u SAD-u je zabilježeno 10,000 smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama, a očekuje se da će se ta brojka povećavati kako globalne temperature rastu. Visoke temperature također čine klimatizaciju neophodnom širom svijeta, što dovodi do značajne potrošnje energije. U SAD-u, klimatizacija čini 15% ukupne potrošnje energije u zgradarstvu, dok u toplijim zemljama poput Saudijske Arabije taj udio može dostići i do 70%.
Zbog rastućih problema s urbanim toplinskim otocima, znanstvenici su detaljno istraživali pasivno hlađenje, tehnologiju kao moguće rješenje. Prema studijama provedenim u američkom Nacionalnom laboratoriju Lawrence Berkeley, primjena pasivnog hlađenja na krovovima u toplijim krajevima mogla bi smanjiti potrebu za klimatizacijom za trećinu. Ako bi veliki gradovi u Sjevernoj Americi, s populacijom većom od milijun stanovnika, usvojili ovu tehnologiju na svojim krovovima i pločnicima, efekt bi bio usporediv s eliminacijom godišnjih globalnih emisija stakleničkih plinova.
Pasivno hlađenje postaje sve popularnije rješenje za smanjenje urbanog toplinskog otoka, a gradovi širom svijeta počinju prepoznavati njegove prednosti. Los Angeles je bio prvi veći grad koji je 2014. godine uveo obvezu instaliranja “hladnih krovova” na sve novogradnje. Ubrzo su se slične mjere počele primjenjivati i u drugim gradovima poput Houstona, Austina, Toronta, Miami Beacha, Atlante, Denvera, Chicaga i New Yorka, koji su u svoje građevinske propise uključili određene aspekte pasivnog hlađenja.
Tehnologija pasivnog hlađenja također je značajno napredovala. Prema nedavnim istraživanjima Berkeley Laba, bijeli krovovi tijekom ljetnih popodneva mogu biti čak 31 stupanj Celzijusov hladniji od tamnih krovova. Za one koji iz estetskih ili praktičnih razloga ne preferiraju bijelu boju, dostupni su novi materijali koji dolaze u različitim bojama, ali su gotovo jednako učinkoviti. Na primjer, granule za hlađenje krovova proizvedene od strane tvrtke 3M mogu reflektirati do 25% svjetlosti, čak i kada su tamne. Još napredniji polimerni filmovi koji odbijaju preko 90% zračenja uskoro će biti dostupni na tržištu.