Drvo je ekološki prihvatljiv i prirodan materijal koji se tradicionalno koristi u gradnji zbog svojih izolacijskih svojstava. Dodavanje drvenog namještaja u dom ili ured donosi osjećaj topline i tradicije. Međutim, drvene površine mogu biti prilično delikatne. One lako postaju prljave od prašine i česte upotrebe, što može brzo dovesti do izgleda koji je stari i neodržavan. Ako se ne brine o njima redovno, drveni namještaj može se brzo deteriorirati. U ovom članku fokusiramo se na tehnike pravilnog bojenja i efikasnog održavanja drvenih površina, kako bi vaš namještaj duže zadržao svoj sjaj i funkcionalnost.
Drvo se široko koristi u izradi podova, vrata, prozora, ograda i namještaja, zahvaljujući svojoj dugoj povijesti upotrebe. Da bi ove drvene površine ostale dugovječne i očuvane, ključno je da ih se dobro štiti i redovito održava.
Iako je drvo vrlo koristan materijal, ono i dalje ostaje osjetljiv na promjene okoline jer je prirodni materijal koji reagira na vlage i temperaturne promjene. Na primjer, pod utjecajem vlage drvo se može širiti ili skupljati, a intenzitet tih promjena ovisi o vrsti drva. UV zrake mogu uzrokovati razgradnju lignina, što drvo čini suhim, grubim i sivim. Također, drvo je podložno napadima insekata i mikroorganizama kao što su smeđa trulež i plava plijesan. Bez odgovarajuće zaštite, drvene površine mogu brzo stariti, gubiti estetsku i praktičnu vrijednost te postati osjetljivije na ogrebotine i ostala mehanička oštećenja koja često nastaju uslijed redovite upotrebe.
Ključni aspekti bojenja drvenih površina
Prije nego što započnete s bojanjem drvenih elemenata, važno je provjeriti vremenske uvjete. Idealno je izabrati sunčan dan bez kiše ili magle, jer visoka vlažnost zraka može ometati pravilno sušenje boje. Najbolje vrijeme za bojenje je sredina dana kada se izbjegava jutarnja rosa na površinama.
Priprema površine je ključna za kvalitetno bojanje. Prvo uklonite sve nečistoće poput masnoće i prašine koristeći specijalizirana sredstva za čišćenje. Ako na površini postoji stari sloj boje koji se ljušti, koristite sredstva za skidanje boje ili pištolj za vrući zrak da ga potpuno uklonite. Za osvježavanje postojećeg sloja boje, dovoljno je površinu samo blago izbrusiti.
Svi drveni elementi, posebno oni na otvorenom, trebaju biti tretirani impregnacijskim sredstvom. Nakon toga slijedi završni premaz, poput lazure, koji formira tanak, elastičan film i štiti drvo od atmosferskih utjecaja, očuvajući pri dabei njegovu prirodnu teksturu. Prodavač u specijaliziranoj trgovini može vam pomoći odabrati najbolju lazuru ili premaz, ali uvijek pažljivo pročitajte upute na pakiranju. Za vanjsku upotrebu izbjegavajte potpuno prozirne lazure jer ne sadrže UV filter i ne pružaju dovoljnu zaštitu od sunčevih zraka.
Kod obnavljanja starih premaza, preporučljivo je odabrati svjetliju nijansu od originalne ili pomiješati izvornu nijansu s bezbojnom lazurom. Prije nanošenja novog sloja, temeljito promiješajte proizvod. Ako radite s fiksnim elementima kao što su ograde, bojite ih od dolje prema gore i od prednje strane prema zadnjoj. Kada bojite veće površine, važno je ne prekidati rad dok cijela površina nije završena. Premaz uvijek nanesite u tankom sloju i pričekajte da se svaki sloj potpuno osuši prije nanošenja sljedećeg, prema uputama proizvođača.
Kada bojite fiksne drvene elemente poput ograda, postupak bojenja treba obavljati s donje strane prema gore i s prednje strane prema stražnjoj. Nepridržavanje uputa proizvođača i stručnih preporuka može rezultirati nizom problema.
Ako se na premazu pojave pukotine ili nabiranje, to obično ukazuje na to da je premaz nanesen u predebelom sloju umjesto u preporučenim tankim slojevima. Problemi kao što su ljuštenje premaza mogu nastati ako površina drva nije bila temeljito očišćena ili ako stari sloj boje nije pravilno uklonjen. Prisutnost grudica može biti znak da površina ili alati nisu bili dobro očišćeni prije bojenja. Nečisti ili neprikladni alati mogu uzrokovati i pojavu mjehurića na površini.
Ako premaz slabo prianja za podlogu, to može biti znak da masnoća i prašina nisu u potpunosti uklonjeni. Također, ako se premaz ne suši kako treba, to može biti posljedica loših vremenskih uvjeta kao što su visoka vlažnost ili niske temperature, ili možda čak i zbog toga što niste pravilno očistili površinu nakon uklanjanja stare boje.
Brzo sivilo drva izloženog vremenskim utjecajima može ukazivati na to da odabrana lazura nije prava ili da nije nanesena u dovoljno debelom sloju. Neujednačeno nanošenje lazure može rezultirati nepravilnim mrljama na površini drva.
Održavanje i čišćenje drvenog namještaja
Drveni namještaj je posebno osjetljiv na prolivene tekućine i tople predmete, stoga je važno koristiti podloške za čaše i tanjure na kuhinjskim stolovima, stolićima za kavu i šankovima od drva.
Također, bitno je redovito čistiti drveni namještaj, iako mnogi smatraju taj zadatak naporan. Preporučuje se čišćenje barem jednom do dvaput tjedno kako bi se spriječilo da se prljavština nakupi na površini. Ako se prljavština zadrži, za njezino uklanjanje moglo bi biti potrebno jače trljanje, što može dovesti do ogrebotina. Za čišćenje je najbolje koristiti meke pamučne ili mikrovlaknaste krpe.
Iako je redovito brisanje prašine važno, ponekad je potrebno temeljitije čišćenje drvenih površina. Međutim, izbjegavajte koristiti abrazivna sredstva. Bolje je upotrijebiti blage čistače, kao što su neutralni sapun, ekološki deterdžent ili specijalizirani kemijski pripravci. Takva sredstva nikada ne bi trebala biti direktno aplicirana na drvo. Umjesto toga, razrijedite ih s vodom, umočite meku krpu u otopinu i nježno prebrišite površinu. Nakon toga, obrišite površinu mokrom krpom natopljenom u čistu vodu, a zatim osušite suhom mekom krpom.
Ako preferirate tradicionalni izgled drvene stolarije umjesto sve popularnijih PVC opcija, bitno je naglasiti važnost ne samo ispravne instalacije nego i temeljitog održavanja. Pravilna instalacija drvene stolarije samo je prvi korak; ključno je i njeno stalno održavanje.
Vanjski dio stolarije posebno je podložan oštećenjima jer je neprekidno izložen UV zracima koji doprinose degradaciji drva, dok kiša može poticati truljenje i privlačiti štetočine. Zbog toga je važno godišnje izvršiti detaljan pregled svih drvenih elemenata i na prve znakove oštećenja premaza odmah pristupiti obnovi. Tijekom pregleda, posebnu pozornost valja usmjeriti na horizontalne površine, koje su zbog svoje izloženosti vremenskim uvjetima često više pogođene, pogotovo ako su okrenute prema jugu ili zapadu.
Koliko je zahtjevno održavanje i čišćenje drvenih podova?
Kao i druge drvene površine, drveni podovi su osjetljivi na vlagu koja može uzrokovati odvajanje dasaka, škripanje i druge oblike oštećenja. Zato je važno odmah obrisati prolivene tekućine poput vode ili kave sa drvenog poda koristeći suhu krpu. Za čišćenje drvenih podova koristite vlažnu, dobro ocijeđenu krpu, umjesto mokre, i izbjegavajte upotrebu parnih čistača. Čistite laganim kružnim pokretima, bez pritiskanja na drvo.
Kada je riječ o čistilima, treba koristiti neabrazivna i specijalizirana sredstva koja čuvaju sjaj i njeguju drvene podove. Za kućnu izradu ekološkog čistača potrebni su vam sok od limuna, jabučni ocat, maslinovo ulje i eterično ulje koje ostavlja svjež miris. Jabučni ocat efikasno uklanja masnoće, limunov sok služi kao prirodni dezinficijens, a maslinovo ulje pomaže u zaštiti drveta od prašine.
Brzo uklonite prolivene tekućine sa drvenog poda koristeći suhu krpu. Što se tiče troškova bojenja drva, oni variraju u zavisnosti od veličine površine, potrebe za brušenjem i pripremom, kao i vrste i broja slojeva boje koji su potrebni.
