Beton, materijal poznat još iz davnih vremena, i danas ostaje vrlo cijenjen u građevinskoj industriji. Proizvodi se miješanjem agregata, vode i veziva, uz dodatak raznih aditiva koji unapređuju njegove fizikalne i mehaničke osobine. U nastavku otkrijte brojne prednosti koje beton nudi, kao i mnoge zanimljive činjenice o ovom iznimnom građevinskom materijalu.
Građevinski materijali se prema svom izvoru mogu kategorizirati kao prirodni ili umjetni. Beton pripada kategoriji umjetnih materijala jer se ne može pronaći u prirodi, već se stvara kroz specifične tehnološke procese. Formira se tijekom procesa stvrdnjavanja mješavine agregata, koji mogu biti kako prirodni (poput šljunka i pijeska) tako i umjetni (kao što su ekspandirana glina i drvna strugotina), uz uobičajeni udio od 70 – 80%. Vezivni materijali poput cementa, vapna, gipsa, asfalta ili polimera čine 10 – 20% mješavine, dok voda zauzima 5 – 10%, omogućujući vezivanje i očvršćavanje smjese.
Osim osnovnih sastojaka, betonskoj mješavini se dodaju i razni aditivi u količini proporcionalnoj masi veziva, obično cementa. Ti aditivi mogu biti u tekućem ili praškastom obliku i uključuju plastifikatore za smanjenje trenja, aeranse koji formiraju zračne mjehuriće za veću mrazootpornost, akceleratore koji ubrzavaju stvrdnjavanje, retardere koji usporavaju taj proces, brtvila za poboljšanje vodonepropusnosti, te antifrize koji omogućuju rad s betonom na niskim temperaturama.
Beton se klasificira kao konstruktivni građevinski materijal, nalik kamenu, opeci, čeliku i drvu, i predstavlja najčešće korišteni umjetni građevinski materijal globalno. Njegova primjena je iznimno široka i uključuje izradu cesta, zgrada, temelja, mostova i drugih infrastrukturnih objekata.
Postoje razne vrste betona, kategorizirane prema zapreminskoj masi. Lagani betoni koriste se tamo gdje je potrebna manja masa, obični betoni su uobičajeni u građevinskim konstrukcijama, a teški betoni koriste teške agregate za dobivanje velike zapreminske mase. Sve dok se ne očvrsne, beton se smatra svježim, a karakteristike te svježe mješavine direktno utječu na svojstva očvrsljenog betona.
Jedna od ključnih karakteristika svježeg betona je tiksotropija, koja se manifestira kroz promjenu svojstava betona kada je izložen različitim mehaničkim utjecajima. Ova osobina uključuje variranje viskoznosti betona ovisno o gibanju ili stajanju njegovih čestica. Također, svojstva betona kontinuirano se mijenjaju tijekom vremena zbog fizičko-kemijskih procesa koji se događaju tijekom hidratacije cementa, što rezultira smanjenjem fluidnosti i povećanjem viskoznosti.
Reološka svojstva svježeg betona bitno utječu na procese proizvodnje i osobine očvrslog betona. Svježi beton mora ispunjavati zahtjeve tehnološke primjerenosti kako bi odgovarao specifičnostima različitih faza u procesu izrade betona, od miješanja sastojaka do obrade betonskih površina i održavanja betona nakon ugradnje. Ova tehnološka svojstva uključuju homogenost, sposobnost ugradnje, koja utječe na kvalitetu očvrslog betona, kohezivnost, stabilnost kako bi se izbjegla segregacija i odvajanje vode, transportabilnost, mogućnost crpljenja, te obradivost površina.
Kada je riječ o fizikalno-mehaničkim svojstvima očvrslog betona, ona uključuju vlačnu i tlačnu čvrstoću, otpornost na složene uvjete naprezanja, dinamička opterećenja, vodonepropusnost, otpornost na mraz i soli, kao i otpornost na habanje i kemijske utjecaje. Svježi beton mora imati specifična svojstva koja će osigurati da tijekom miješanja, transporta, ugradnje i ostalih tehnoloških procesa beton postigne željene karakteristike.
Jeste li znali?
Moderna upotreba betona, posebice ona koja koristi portland cement, potječe iz 1824. godine kada je britanski industrijalac Joseph Aspdin u Leedsu patentirao ovaj materijal i nazvao ga po Portland kamenu iz južne Engleske zbog njegove sličnosti. Portland cement je postao najčešće korišteni cement u povijesti, koristeći se za brojne betonske konstrukcije širom svijeta.
No, povijest betona je mnogo starija. Egipćani su za izgradnju koristili smjese pijeska, kamena i riječnog mulja, dok su Rimljani koristili mješavinu vapna, vode i vulkanskog pepela s Vezuva za svoje građevine, uključujući i Panteon u Rimu, koji je izgrađen oko 126. godine tijekom vladavine cara Hadrijana, koristeći materijal sličan današnjem betonu.
Zanimljivo je da beton dominira graditeljskim sektorom, koristi se dvostruko više od svih ostalih materijala zajedno. Njegova popularnost proizlazi iz dostupnosti materijala potrebnih za njegovu proizvodnju i izvrsnih fizičko-mehaničkih svojstava.
U Kini se nalazi najveći betonski objekt na svijetu – brana Tri klisure na rijeci Yangtze, koja je i najveća hidroelektrana na svijetu s instaliranom snagom od 22,5 GW, dugom 2335 metara i visokom 185 metara. Za njezinu izgradnju upotrijebljeno je 28 milijuna kubičnih metara betona.
Danas, zahvaljujući napretku tehnologija, beton može imitirati izgled skupljih materijala poput mramora ili travertina, i može biti obojen te dobiti različite površinske teksture i uzorke. Ovo omogućava brojne mogućnosti za dizajn.
Thomas Edison, poznat po svojoj fascinaciji betonom, razvio je 49 patenata vezanih uz beton, uključujući opremu za obradu cementa i inovativne metode izgradnje.
Za one koji razmišljaju o betoniranju, cijena varira ovisno o kvaliteti betona. Za profesionalne usluge betoniranja možete se obratiti putem portala emajstor.hr, gdje možete brzo i besplatno dobiti ponude od kvalificiranih izvođača.
