Grad Osijek pokrenuo je ambiciozan projekt preseljenja Gradske knjižnice, objavivši natječaj za izradu projektne dokumentacije i opremanje interijera na novoj adresi: Ulica Kamila Firingera 3. Ova ključna gradska ustanova promijenit će lokaciju nakon gotovo sedam desetljeća. Novo odredište nalazi se u srcu barokne Tvrđe, koja je danas glavno obrazovno središte grada, u blizini većine zgrada Sveučilišta J. J. Strossmayera. Ono što predstavlja iznenađenje i izazov je činjenica da će novi dom knjižnice postati prostor nekadašnje Konjičke vojarne, objekta s tri stoljeća povijesti.
Knjižnica Grada Osijeka osnovana je 1949., a od 1957. godine nalazila se na Europskoj aveniji 24. Međutim, obujam knjižne građe neprestano je rastao, dok su se u međuvremenu glavni korisnici – učenici i studenti – preselili iz središta grada bliže Tvrđi i kompleksu bivše vojarne preko puta KBC-a Osijek. Zbog toga je gradska uprava donijela odluku o nužnosti preseljenja u veći i funkcionalniji prostor, koji je u neposrednoj blizini srednjih škola i fakulteta.
Objekt iz 1721. postaje zaštićeno dobro
Objekt na adresi Kamila Firingera 3 datira iz 1721. godine i upisan je u Registar kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Izvorno je izgrađen kao jednokatna vojna kasarna, s namjenom smještaja konjice u prizemlju i vojnih potreba na katu. Sredinom 18. stoljeća objekt je dograđen južnim trjemovima. Ova slobodno stojeća longitudinalna katnica, izgrađena u duhu jednostavnog baroka, smještena je uz niz vojarni koje su pratile južni obod nekadašnjih bedema Tvrđe.
Njena tipološka vrijednost i očuvanost izvornog izgleda daju joj prvorazrednu kulturno-povijesnu i iznimnu ambijentalnu vrijednost za vizuru Osijeka. U natječajnoj dokumentaciji navodi se da su ishođenjem građevinske dozvole i izmještanjem stanara stvoreni preduvjeti za transformaciju u Gradsku knjižnicu.
Povijest dogradnji i rekonstrukcija
Od 1721. godine, zgrada je doživjela više dogradnji i rekonstrukcija. Prema dostupnim planovima, tijekom vremena dograđen je južni trijem s katnom galerijom te je mijenjano krovište. Današnji izgled objekt je dobio najvjerojatnije nakon obnove krajem 19. stoljeća, odnosno poslije 1884. godine, kada su srušena tvrđavska vrata i počeli radovi na osuvremenjivanju starih građevina. Tada su srušeni stari krov i krovni vijenac, a postavljen je novi krov s pripadajućim zidanim vijencem. Unutar zgrade je interpolirano unutarnje, dvokrako, kameno stubište.
Konstrukcija u lošem i opasnom stanju
Vizualni pregled građevine i konstrukcije proveden u veljači 2025. potvrdio je loše konstruktivno stanje. Glavni problem je vlaga, koja je uzrokovala otpadanje žbuke, pukotine u zidovima i propadanje konstrukcije. Zidovi, stupovi i svodovi su ispucali, a konstrukcija je lokalno fizički oštećena. Zbog opasnosti od urušavanja na južnoj fasadi, gdje su konstruktivni lukovi oštećeni, postavljeni su podupirači.
Prisutnost vlage u interijeru uzrokovala je guljenje boje i odvajanje redova opeke. Podovi na katu i strop prema tavanu su dotrajali, ispucali i nesigurni za korištenje.
Sveobuhvatna rekonstrukcija za modernu namjenu
Budući da zgrada nije izvorno namijenjena knjižnici i da je njezina konstrukcija u zatečenom stanju opasna, projektni zadatak ne predviđa lokalne sanacije. Umjesto toga, planira se sveobuhvatna rekonstrukcija objekta kako bi se povećala nosivost u skladu sa suvremenim građevinskim propisima.
Građevina će biti prenamijenjena u Gradsku knjižnicu s prostorijama za osoblje i korisnike u prizemlju i na 1. katu, dok je tavanski prostor rezerviran za arhivu.
- Prizemlje će sadržavati glavni ulaz (sa sjeverne strane) s recepcijom, garderobom, ugostiteljskim objektom, te manju konferencijsku dvoranu koja će služiti i kao izložbeni prostor. Ovdje će biti i Dječje odjeljenje (igraonica i posudbeni dio), te odjeli periodike, za mlade i glavni posudbeni odjel.
- Prvi kat namijenjen je općem znanstvenom odjelu, studijskoj čitaonici, prostorijama za grupno i individualno učenje, odjelu multimedije i informatičkom prostoru s prostorom za digitalizaciju. Na katu će se nalaziti i uredi uprave (ravnatelj, tajnik, računovodstvo) i prostorije za edukaciju korisnika i knjižničara.
- Vertikalna komunikacija između prizemlja i kata bit će osigurana stubištem i dizalom.
- Potkrovlje će služiti kao spremište s pomičnim kompaktnim policama.
