Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, predstavio je sveobuhvatno izvješće o poslijepotresnoj obnovi, otkrivajući da je do sada završen impresivan broj od 14.050 postupaka obnove. Ova masivna brojka podcrtava kontinuiranu i ubrzanu aktivnost građevinskog sektora na potresom pogođenim područjima Zagreba i Petrinje. Kumulativno, na obnovu javne i privatne imovine utrošeno je 4,12 milijardi eura, čime je ovaj proces postao jedan od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti moderne Hrvatske.
Fokus na obiteljske kuće: 466 novoizgrađenih domova
Srž obnove usmjerena je na osiguravanje sigurnih i trajnih domova za građane, a podaci su u tom segmentu ohrabrujući. Prema izvješću, do sada je izgrađeno 466 obiteljskih kuća i kupljeno njih 70 za obitelji koje su se umjesto gradnje odlučile za kupnju. Uz to, završeno je 11.932 nekonstrukcijskih i 606 konstrukcijskih obnova. Trenutno je građevinska aktivnost prisutna na 1.980 aktivnih lokacija, što garantira kontinuiran angažman izvođača radova i pratećih industrija. Ministar Bačić istaknuo je da je „obnova aktivna na 1.980 lokacija. U izgradnji je 205 obiteljskih kuća.“ To ukazuje na stalan priljev novih projekata za tržište.
Konstrukcijska obnova i blokovi: Masovne nabave vrijedne milijune
Značajan segment obnove odnosi se na zahtjevnije projekte konstrukcijske obnove te obnovu urbanih blokova u Zagrebu i na Banovini. U postupku nabave radova trenutno je 1.710 lokacija, čija ukupna procijenjena vrijednost iznosi 133,9 milijuna eura. Veliki dio ovih radova odnosi se na zahtjevnu konstrukcijsku sanaciju obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Model blokovske obnove, koji omogućava obnovu 200 do 250 stambenih jedinica u jednoj nabavi, pokazuje se kao iznimno učinkovit.
Kao dokaz uspješnosti tog modela, završena je nekonstrukcijska obnova bloka „Mali Vatikan“ u Zagrebu, investicija vrijedna 4,2 milijuna eura, koja obuhvaća 259 posebnih dijelova. Još sedam urbanih blokova, poput Bloka 20 ili Kukovićeve kuće, u fazi su nabave, a ukupna vrijednost radova iznosi 54,48 milijuna eura. Nadalje, u pripremi nabave su i tri nova bloka u Zagrebu, poput Bloka Svačić, čija vrijednost radova doseže 31,3 milijuna eura. Ovi podaci predstavljaju jasnu projekciju rada za veće građevinske tvrtke u idućem razdoblju.
Javne investicije i rokovi: 600 tisuća kvadrata za završetak
Obnova se ne zaustavlja na privatnoj imovini. Kroz kombinaciju sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a (utrošeno 1,003 milijarde eura), NPOO-a i državnog proračuna, završeno je 1.152 projekata obnove zgrada javne namjene i infrastrukture. Za cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora ugovoreno je čak 209 projekata vrijednih 2,43 milijarde eura, od kojih je 86 već završeno. Ministar Bačić postavio je jasan rok za završetak ključnih europskih projekata: „Do kraja lipnja 2026. godine, kada istječe rok za završetak projekata koji se financiraju iz NPOO-a, moramo dovršiti sve planirane aktivnosti.“ Njegovo je uvjerenje da će se taj cilj ostvariti, a to je „obnovu 600 tisuća kvadrata prostora zgrada javne namjene“.
Ovi projekti obuhvaćaju 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića, 27 fakulteta, 293 zgrade kulturne baštine, kao i 600 kilometara prometnica te 77 mostova. Završetkom obnove zgrada poput Medicinskog fakulteta na Šalati i Petrove bolnice u Zagrebu, te Doma za starije u Sisku i dječjeg vrtića Galdovo, dokazuje se transformacijska snaga ovih ulaganja.
Povećanje stambenog fonda na Banovini
Ministar se osvrnuo i na povećanje stambenog fonda u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je planirana izgradnja 59 novih višestambenih zgrada s 1.024 stana. Do sada su završene i useljene 42 zgrade, dok ih je 15 u aktivnoj izgradnji. „Prošli mjesec uselili smo tri nove zgrade u Glini i četiri nove zgrade u Topuskom“, naglasio je ministar, ilustrirajući brzinu i predanost završetku stambenih jedinica za privremeno smještene obitelji. Svi ovi podaci potvrđuju da je poslijepotresna obnova generator posla i stabilnosti za domaću građevinsku industriju, s 1,3 milijarde eura osiguranih i u proračunu za 2025. godinu. Riječ je o sveobuhvatnom pothvatu koji, osim što sanira štetu, postavlja temelje za moderniju i sigurniju budućnost.
