Uoči nadolazećih izbora, pitanje uvođenja poreza na nekretnine izdvaja se kao ključno ekonomsko pitanje.U sklopu građevinskog portala istražili smo glavne argumente u korist i protiv ovakve vrste poreza te što glavne stranke zagovaraju.
Glavne lijeve političke stranke u zemlji, kao što su SDP i Možemo!, već su izrazile podršku za uvođenje poreza na nekretnine, naglašavajući da bi ovaj porez mogao pomoći u adresiranju problema neiskorištenih stanova te osigurati financijska sredstvaza izgradnju stambenih jedinica namijenjenih najmu mladim obiteljima.
Porez na nekretnine predstavlja dio šire kategorije poreza na imovinu, a većina zemalja EU-a primjenjuje neki oblik ovog poreza. Konkretno, porezi na imovinu obuhvaćaju ponavljajuće poreze na specifične vrste imovine, koji se obično uplaćuju jednom godišnje na osnovu procijenjene ili tržišne vrijednosti imovine.
Kod oporezivanja, postoje različite vrste olakšica i ograničenja; na primjer, obično se ne obračunava porez na nekretninu u kojoj stanuje vlasnik, a određene kategorije imovine često su oslobođene poreza ispod specifične vrijednosne granice.
Hrvatska ima porez na nekretnine?
Valja istaknuti da u Hrvatskoj nekretnine već podliježu oporezivanju putem komunalne naknade i poreza na kuće za odmor. Međutim, to predstavlja relativno lako porezno opterećenje i ne obuhvaća sve vlasnike nekretnina.
Stručnjaci naglašavaju da bi potencijalno uvođenje opsežnog poreza na nekretnine trebalo promatrati u kontekstu šireg oporezivanja imovine veće vrijednosti.
Za razliku od većine EU zemalja, u Hrvatskoj se financijska imovina ne oporezuje, dok su automobili i plovila izloženi porezu. Oporzivanje imovine suočava se s raznim izazovima jer bogatstvo može biti pohranjeno u raznim oblicima i često je teško identificirati i procijeniti.
Izazovi u oporezivanju imovine
Na primjer, financijska imovina se može jednostavno premjestiti u offshore financijske centre ili prenijeti na alternative vlasništva (poput fondacija ili nominalnih vlasnika). U kontekstu nekretnina, određeni objekti koji ne generiraju dohodak mogu biti nelikvidni, stoga njihovo oporezivanje može dovesti do negativnih posljedica. Dodatno, oporezivanje bogatstva često se kritizira zbog percipiranog dvostrukog oporezivanja, s obzirom na to da su sredstva već oporezovana putem drugih poreznih kategorija.
Unutar Europske unije, postoji mnogo ponavljajućih poreza koji ciljaju specifične vrste imovine, uključujući poreze na stambene nekretnine, zemljište i kapital. Osim toga, širi opseg imovinskih poreza obuhvaća transakcijske poreze povezane s prijenosom imovine, kao što su porez na promet nekretnina, porezi na nasljedstva i darove, te potrošačke poreze na luksuzne artikle.
Iako se oporezivanje uglavnom temelji na prebivalištu poreznog obveznika, brojne zemlje oporezuju nepokretnu imovinu na svojem teritoriju, često ne uzimajući u obzir prebivalište vlasnika.
Prema Eurostatu za 2022. godinu, države članice EU prikupile su poreze na imovinu u iznosu od 2,2 posto BDP-a Unije, što čini 5,2 posto ukupnih prihoda od poreza. U Hrvatskoj, takvi porezi čine jedan posto BDP-a, odnosno 2,5 posto ukupnog poreznog prihoda.
Milanović: Zaštita je osigurana za obiteljske iznajmljivače
U intervjuu za N1 televiziju emitiranom 26. ožujka, raspravljalo se o Ustavu RH te o budućim planovima potencijalne nove stranke. Posebna pažnja posvećena je temi iznajmljivanja nekretnina u turističke svrhe i mogućem uvođenju značajnog poreza na nekretnine za strance. Naglašena je potreba za zaštitom prava malog hrvatskog čovjeka na iznajmljivanje svojih nekretnina u turizmu, s obzirom na velike prihode koji se ostvaruju u tom sektoru, a koji trenutno nisu adekvatno oporezovani. Istaknuto je da bi obiteljski iznajmljivači trebali biti zaštićeni, dok bi strani spekulanti koji grade velike objekte i iznajmljuju ih turistima trebali biti podložni oporezivanju. Cilj je, prema Milanoviću, osigurati pravednije uvjete i doprinos državi, slično praksi u Austriji, gdje su pravila jasno definirana.
Kompletna porezna reforma?
HDZ i SDP, dvije vodeće stranke u Hrvatskoj, u svojim su programima adresirale temu poreza. HDZ naglašava potrebu za ozbiljnom reformom poreznog sustava, ističući njegovu trenutnu nedostatnost, složenost i nedosljednost, za što krive prethodnu Kukuriku vladu. Nakon analize sa stručnjacima, HDZ zagovara stvaranje stabilnog, održivog i jednostavnog poreznog sustava, s planom da porez na dohodak prebace na lokalne i regionalne jedinice te smanje porez na promet nekretninama na 4%. Predlažu i reformu oporezivanja nekretnina kroz poboljšani sustav komunalne naknade s novim kriterijima, te kasnije uvođenje poreza na nekretnine, gdje bi vlasnici jedne nekretnine plaćali minimalni iznos.
SDP, zajedno s koalicijom „Rijeka pravde“, fokusira se na redistribuciju bogatstva bez specifičnog fokusa na porez na nekretnine, ali promiče smanjenje društvene nejednakosti kao ključni cilj. U kontekstu nekretnina, Zoran Milanović, predsjednik RH, konkretnije se osvrće na ovu temu, izazvavši pažnju svojom nedavnom najavom kandidature za mandatara s podrškom SDP-a i partnera, usmjeravajući fokus na pravednije oporezivanje nekretnina.
