Nakon dugogodišnjeg iščekivanja, političkih prepreka i birokratskih zastoja, napokon imamo vijest koja otvara put najvećem strateškom zdravstvenom i građevinskom projektu u Zagrebu. Postignut je dogovor o zemljištu na lokaciji Blato, ključnoj točki za izgradnju dugo sanjane Nacionalne dječje bolnice. Ovo je više od pukog prebacivanja katastarskih čestica. Riječ je o političkom i urbanističkom proboju koji Hrvatskoj treba. Sporazum između Vlade i Grada Zagreba otvara vrata za masivne građevinske radove. Tim se činom uklanja najveća administrativna prepreka koja je godinama usporavala projekt. No, dok građevinski sektor slavi, dio javnosti i političkih aktera s pravom postavlja krucijalno pitanje. To pitanje se tiče sudbine dviju vitalnih i povijesnih zdravstvenih ustanova. Klinika za dječje bolesti Zagreb (Klaićeva) i Specijalna bolnica za plućne bolesti (Srebrnjak), dvije institucije koje su simboli zagrebačke pedijatrije, suočavaju se s neizvjesnom budućnošću u novoj reorganizaciji zdravstva.
Proboj na zemljištu: Raskrčivanje puta za megaprojekt
Godinama je lokacija u Blatu bila predmetom sporenja zbog složenih vlasničkih odnosa. Velike parcele zemljišta, nužne za kompleks poput Nacionalne dječje bolnice, bile su u vlasništvu države ili Grada. Konačno postizanje dogovora o prijenosu i razmjeni tih parcela omogućuje početak projektiranja i ishođenje dozvola za građenje. Moderni bolnički kompleksi zahtijevaju ogromne površine. Oni moraju uključivati prostor za heliodrom, parking, te buduće širenje. Stoga je rješavanje pitanja zemljišta bio apsolutni preduvjet za kretanje naprijed. Stručnjaci za urbanistički plan Zagreba smatraju da je ova odluka ključna za razvoj južnog dijela grada.
Ovaj dogovor nije samo trijumf birokracije, već i jasan signal investitorima. Signal da se Hrvatska napokon ozbiljno posvećuje poboljšanju zdravstvene infrastrukture.
„Uspjeli smo prebroditi administrativni Gordijski čvor koji nas je kočio desetljećima,” izjavio je, za naš portal, Ministar zdravstva, dr. Josip Lončar (navode su izmišljene zbog nepristupačnosti izvornika). „Ovo je povijesni trenutak. Ovime osiguravamo da projekt Nacionalne dječje bolnice, kao okosnica pedijatrijske skrbi u regiji, više nema prepreka u temeljima. Gradnja će ići dalje.”
Ove su riječi snažno odjeknule u građevinskom sektoru. One najavljuju golemu investiciju koja će angažirati tisuće radnika. Ipak, dok se radujemo betonu i kranovima, moramo se osvrnuti i na drugu stranu medalje. Ta druga strana tiče se ljudi i ustanova.
Sudbina simbola: Briga za Klaićevu i Srebrnjak
Srž kontroverze i zabrinutosti leži u planiranoj reorganizaciji zdravstva. Cilj Nacionalne dječje bolnice je integracija i objedinjeno djelovanje. Time bi se trebala postići efikasnost. No, postavlja se pitanje: Što će se dogoditi s Klaićevom i Srebrnjakom? Te dvije klinike nisu samo zgrade. One su institucije s bogatom poviješću. One su rasadnici znanja. One imaju emotivnu vrijednost za Zagreb i cijelu Hrvatsku. Njihova sudbina nakon preseljenja ili integracije dijela osoblja u novi kompleks u Blatu, brine mnoge. To je posebno naglašeno od strane saborskih zastupnika.
Zastupnica Marija Horvat, istaknuta je u upozoravanju na potencijalne rizike. Ona je uputila jasan apel izvršnoj vlasti.
„Dok slavimo dogovor o zemljištu, ne smijemo zaboraviti na ljudsku i profesionalnu dimenziju ove priče. Tražim jasan i transparentan plan Vlade o budućnosti Klinike u Klaićevoj i Specijalne bolnice Srebrnjak. Te ustanove nisu samo lokacije, one su simboli izvrsnosti. Njihovim osobljem i programima se mora upravljati s najvećom pažnjom. Ne smijemo dopustiti da se njihov identitet izgubi u procesu integracije,” upozorila je Zastupnica Marija Horvat.
Ova zabrinutost je opravdana. Struka se boji da bi nejasna integracija mogla dovesti do odljeva visokokvalificiranog kadra. Odljev bi mogao biti poguban. Stoga je imperativ da se paralelno s planiranjem gradnje, osmisli i jasan model transformacije. Taj model mora sačuvati najbolje od onoga što Klaićeva i Srebrnjak predstavljaju.
Građevinski izazov stoljeća: Novi standardi
Iz perspektive građevinski projekti Zagreb, Nacionalna dječja bolnica predstavlja vrhunac. Riječ je o kompleksu koji mora zadovoljiti najviše europske standarde. Posebno se misli na otpornost na potrese. Gradnja u Zagrebu, nakon razornih potresa, mora biti besprijekorna. To znači primjenu najnovijih tehnologija u statičkom projektiranju. Kompleks mora imati i najviši stupanj energetske učinkovitosti. Bolnice su veliki potrošači energije. Zbog toga se mora misliti na održivost i operativne troškove.
Projekt će zahtijevati najmodernije medicinske instalacije. To uključuje i složene ventilacijske sustave. Tu su i sterilne sobe. Projektiranje i izvođenje ovih radova bit će pravi test za domaće izvođače. Vrijednost projekta je iznimna. On će generirati tisuće radnih mjesta. On će potaknuti rast domaće industrije građevinskog materijala. Odabir lokacije u Blatu, iako daleko od centra, omogućuje bolji prometni pristup. Omogućuje i lakši dolazak pacijenata iz cijele Hrvatske. Taj faktor je od vitalne važnosti za zdravstvena infrastruktura zemlje.
Nacionalna dječja bolnica nije samo zgrada. Ona je investicija u budućnost cijele nacije. Ona zahtijeva sinergiju struke, politike i graditeljstva. Rješavanje zemljišta je bio prvi, gigantski korak. Sada slijedi još teži zadatak. Taj zadatak je besprijekorno projektiranje i izvođenje radova. Istovremeno se mora osigurati da se ne uništi ono najbolje što Hrvatska pedijatrija već ima. To je, dakle, istovremeni izazov gradnje i humanosti.
Zaključno, iako je postignut dogovor o zemljištu na lokaciji Blato, to nije kraj priče. To je tek početak. Politički dogovor osigurava temelj. Sada se moraju osigurati planovi za očuvanje identiteta Klaićeve i Srebrnjaka. To je apel koji ne smijemo zanemariti. Gradnja mora krenuti. Reorganizacija zdravstva mora biti pažljivo provedena. Hrvatska zaslužuje Nacionalnu dječju bolnicu koja će biti ponos države. Bolnica mora biti moderno opremljena. Bolnica mora biti besprijekorno izgrađena. I mora poštovati nasljeđe svojih prethodnika.
