Petrinja, grad koji je simbol stradanja, ali i neuništive volje za povratkom, postao je domaćin VI. sjednice Stručnog savjeta za obnovu. Prvo održavanje sjednice izvan Zagreba, u prostoru Gradske Munjare, nije samo protokolarna gesta. To je snažna poruka o fokusu Vlade na Banovinu gradilište. Ta poruka sugerira da se projekt obnova potresom sada nalazi u fazi intenzivnog inženjerskog i organizacijskog ubrzanja. Predstavljajući Polugodišnje izvješće o učincima provedbe poslijepotresne obnove, Ministar Branko Bačić iznio je impresivne, ali i obvezujuće brojke. Uloženo je već 4,12 milijardi eura. Dovršeno je 14.089 postupaka obnove. No, iznad svih brojki stoji jedan, ključni, rok. Taj rok definira konačni završetak ovog gigantskog pothvata.
Konačni cilj 2030.: Konstrukcijska obnova bez kompromisa
Unatoč kritičkim glasovima i sporosti u početnim fazama, Ministar Bačić uvjerava da obnova sada teče dobrim intenzitetom. On je naglasio da je Vlada svjesno odabrala suvremeni koncept konstrukcijske obnove. To je zahtjevniji pristup. On je financijski opsežniji. Ali, u konačnici, taj je pristup sigurniji i kvalitetniji za građane. Ova odluka znači da se ne radi samo o kozmetičkim popravcima. Riječ je o trajnoj seizmičkoj otpornosti. To je ključno za sigurnost domova. Upravo je ta kvaliteta temelj na kojem je postavljen rok završetka.
„Prema našem planu, 2030. godina trebala bi označiti završetak ukupnog procesa obnove na zagrebačkom i petrinjskom području,” kazao je Ministar Bačić, postavljajući time čvrsti horizont za građevinske projekte u oba epicentra potresa.
Ovaj ambiciozni rok zahtijeva kontinuiranu dinamiku. U ovom trenutku, obnova je aktivna na čak 2.004 lokacije. U postupku nabave je 1.710 objekata. To je ukupna vrijednost od 133,9 milijuna eura. Petrinja gradilište i cijela Sisačko-moslavačka županija trenutno doživljavaju pravi građevinski preporod.
Inženjerski iskorak: Blokovska obnova i BIM model
Ključ za postizanje roka 2030. leži u inovacijama u pristupu gradnji. Posebni savjetnik ministra Bačića, Dominik Skokandić, predstavio je koncept blokovske obnove. To je iznimno važan iskorak. On omogućuje da se u jednoj jedinoj nabavi obuhvati i do 250 stambenih jedinica unutar jednog naselja. To donosi znatne uštede. Još važnije, to drastično ubrzava postupke. Ovaj se model već dokazao uspješnim na bloku “Mali Vatikan” u Zagrebu, gdje je obnovljeno 239 stanova. Ukupna vrijednost projekata blokovske obnove u pripremi i provedbi iznosi impresivnih 94,8 milijuna eura.
Paralelno, na sjednici je istaknuta i važnost digitalizacije. Prof. dr. sc. Josip Atalić i Nina Dražin Lovrec složili su se oko nužnosti prenošenja stečenog znanja.
„Stečeno znanje u poslijepotresnoj obnovi je zavidno, ne samo u smislu brojki, nego i u uspostavi sustava za budućnost. Ključno je da se digitalizacija, poput BIM modela koji se koristi na KBC-u Zagreb, prenese na sve buduće projekte. To je naša obveza prema budućim generacijama inženjera,” naglasila je Nina Dražin Lovrec, predsjednica HKIC-a, ističući tehnološki aspekt organizirane obnove.
Potpisani su i ugovori za treću fazu rekonstrukcije KBC-a Zagreb. To je najveći projekt. Njegova vrijednost je 206 milijuna eura. Taj se projekt također izvodi u BIM modelu. Rok za njegov završetak je srpanj 2027. godine.
Lokalni uspjeh i demografski poticaj
Gradonačelnica Petrinje, Magdalena Komes, potvrdila je zadovoljstvo tempom radova. Posebno je ponosna na obnovu povijesnog središta. Tu se radi o obnovi zaštićene kulturne cjeline. Župan Sisačko-moslavačke županije, Ivan Celjak, iznio je najvažnije, ljudske, rezultate. Obnova objekata javne namjene donijela je gotovo novi sustav obrazovanja i zdravstva.
„Obnova već danas donosi rezultate: u bolnici je rođeno 80 beba više nego lani, a nakon obnove školske zgrade u Petrinji imali smo 50% veći upis u prve razrede. Kada tome dodamo povećanje stambenog fonda, Sisačko-moslavačka županija već sada postaje poželjnija za život,” istaknuo je župan Celjak, dajući ljudsku dimenziju građevinskim projektima.
Na području županije izgrađene su 43 višestambene zgrade. Time će se stambeni fond povećati za 1.024 nove stambene jedinice. To je konkretan doprinos demografskoj stabilizaciji.
U konačnici, VI. sjednica Stručnog savjeta za obnovu u Petrinji donijela je jasne brojke. Donijela je čvrste rokove i obećanje o novom zakonskom okviru. Taj okvir će omogućiti brzu reakciju na sve buduće elementarne nepogode. Obnova je u punom zamahu. 2030. rok je ambiciozan, ali dostižan uz ovakvu koordinaciju i primjenu inovativnih modela poput blokovske obnove. Petrinja gradilište je živi dokaz da se uz stručnost i volju, najteži građevinski projekti mogu privesti kraju.
