Prema podatcima iz HOK-a, između siječnja i ožujka 2024., područne obrtničke komore organizirale su novi ciklus majstorskih ispita, na koje se prijavilo 104 kandidata iz raznih županija, a 76 ih je uspješno završilo ispite.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji zabilježen je najveći broj prijava s 28 kandidata, od kojih je 5 odustalo. Na ispit je pristupilo 23 kandidata, a 19 ih je položilo. U Brodsko-posavskoj županiji, 20 kandidata se prijavilo, 14 je pristupilo ispitu, a 13 je prošlo.
U Karlovačkoj županiji, prijavilo se 15 kandidata, svi su pristupili ispitu i svi su položili. Osim toga, komore u Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Požeško-slavonskoj, Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji također su provodile ispite. Ukupno je u tim županijama prijavljeno 41 kandidat, od kojih je 35 pristupilo ispitu, a uspješno ih je položilo 32.
Majstorski ispiti su ključni pokazatelj stručnosti u obrtničkim zanimanjima, potvrđujući kvalitetu struke. Također, oni ističu važnost društvene uloge obrtnika, omogućavajući im da preuzimaju učenike na naukovanje i educiraju nove generacije, čime doprinose razvoju svojih lokalnih zajednica.
Ovi ispiti su cijenjeni ne samo unutar Hrvatske već i šire, po Europi, i mogu se polagati za zanimanja navedena na listi vezanih obrta. Regulirani su kroz Zakon o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20) i Pravilnik o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 88/02).
Za pristupanje majstorskom ispitu kvalificirane su sljedeće kategorije osoba:
1. Osobe koje su nakon uspješno položenog naučničkog ispita stekle najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje namjeravaju polagati majstorski ispit.
2. Osobe koje su završile srednje strukovno obrazovanje ili obrazovanje u gimnaziji ili srednjoj umjetničkoj školi, a koje nisu dobile kvalifikacije vezane za obrte, te imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u zanimanju relevantnom za majstorski ispit na dan kada pristupaju ispitu.
3. Osobe koje su položile naučnički ispit u relevantnom zanimanju i završile obrazovanje u majstorskoj školi koje traje jednu godinu.
4. Osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000. i koje imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit na dan pristupanja ispitu.
5. Osobe koje su završile srednje strukovno obrazovanje, gimnaziju ili srednje umjetničko obrazovanje bez stjecanja kvalifikacija za vezane obrte, te imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje namjeravaju polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
Radno iskustvo u specifičnom zanimanju obuhvaća iskustvo stečeno kroz formalni radni odnos, profesionalnu obuku bez formalnog zaposlenja, volontiranje ili druge zakonom odobrene oblike rada. Za dokazivanje radnog iskustva koriste se javne isprave, ugovori o radu, odgovarajuće potvrde, preporuke te izjave svjedoka koji mogu potvrditi angažman na specifičnim poslovima.
Ako ispunjavate uvjete za pristupanje majstorskom ispitu i želite se prijaviti, to možete učiniti putem lokalnih obrtničkih komora u vašoj županiji. Više informacija dostupno je na web stranici Hrvatske obrtničke komore (https://www.hok.hr/obrazovanje/majstorski-ispit) ili možete kontaktirati Hrvatsku obrtničku komoru i lokalne obrtničke komore direktno za sve dodatne upite.
Na temelju nedavnog ciklusa majstorskih ispita koji se odvijao od kraja siječnja do ožujka 2024., možemo zaključiti da je interes i uspjeh u ovom segmentu obrtničkog obrazovanja iznimno visok.
Od ukupno 104 prijavljena kandidata, čak 76 ih je uspješno položilo ispite, što ukazuje na visoku kvalitetu pripreme i posvećenost kandidata. Ovaj uspjeh ne samo da potvrđuje kvalitetu obrtničkog obrazovanja u Hrvatskoj, već i važnost majstorskih ispita kao ključnog koraka u profesionalnom razvoju obrtnika.
Majstorski ispit ne samo da potvrđuje stručnost i spretnost u odabranom zanimanju, već također omogućava obrtnicima da preuzmu važnu ulogu u edukaciji i obuci novih generacija, čime se osigurava kontinuitet i razvoj lokalnih zajednica. Takva ulaganja u obrazovanje i stručno usavršavanje ključna su za održavanje visokog standarda obrtništva i njegovo priznanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
