Saborski zastupnici danas su sa 79 glasova „za“, 1 glasom „protiv“ i 38 „suzdržanih“ izglasali Zakon o priuštivom stanovanju. Novi zakon predstavlja krovni zakonodavni okvir, a donosi se na temelju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. s ciljem povećanja ponude priuštivih stanova za najam i kupnju. Konačni prijedlog Zakona predstavio je 9. travnja potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Na Saborskoj raspravi sudjelovao je državni tajnik Željko Uhlir.
Podsjetimo, donošenje Zakona o priuštivom stanovanju predviđeno je Nacionalnim planom stambene politike, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela krajem ožujka prošle godine, a usklađen je s Europskim planom za cjenovno pristupačno stanovanje, koji je donesen na razini Europske unije u prosincu prošle godine.
Zakonom o priuštivom stanovanju prvi se put u hrvatski pravni sustav uvodi pojam priuštivog stanovanja – stanovanja kod kojeg iznos najma ili rate kredita, uvećan za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 % neto prihoda uže obitelji u jedinici lokalne samouprave u kojoj se stambena nekretnina nalazi.
Pravo na potporu ili stambeno zbrinjavanje imat će građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, osobe koje rade u prekarnom radu, djelatne vojne osobe, policijski, državni i javni službenici te namještenici deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građani ograničenog pristupa zdravstvu i drugi kojima je potrebna stambena podrška, pod uvjetom da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.
Zakon o priuštivom stanovanju uređuje sustavno organiziranu stanogradnju, stjecanje i nabavu stambenih nekretnina financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima te gospodarenje stambenim fondom s ciljem osiguravanja priuštivog stanovanja. Mjere koje proizlaze iz stambene politike obuhvaćaju povećanje stambene ponude, regulaciju tržišta najma i smanjenje regionalnih razlika. Također, država u sljedećih pet godina planira izgraditi 8.000 novih stambenih jedinica, odnosno 20.000 do kraja 2030. godine, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje će pomoći ubrzati realizaciju.
Naime, ovim zakonom prvi put u proces stanovanja uključuju se jedinice regionalne samouprave odnosno županije, a jedinice lokalne samouprave imat će još veću ulogu. One će trebati donositi godišnje Programe stanovanja, koji će poslužiti kao temelj za donošenje nacionalnog Programa priuštivog stanovanja.
Sve zgrade koje budu građene u okviru programa priuštivog stanovanja sadržavat će 50 % stambenih jedinica za prodaju, a 50 % za najam. U zgradama s manje od 10 stanova, svi stanovi bili bi namijenjeni za dugoročni najam, dok bi u većim zgradama najviše polovica stambenih jedinica bila za prodaju.
Za kupce se propisuje se zabrana otuđenja stanova na 35 godine. U tom periodu stan nije moguće prodati, dati u najam niti prenamijeniti, osim u iznimnim slučajevima predviđenim zakonom. Zakon uređuje i pojam neprofitnih stambenih zadruga – modela kojim se građani samostalno organiziraju u zadruge radi gradnje priuštivih stanova za svoje članove.
U konačnom prijedlogu Zakona detaljnije su definirane mikro stambene jedinice, koje se kao pojam prvi put uvode Zakonom u priuštivom stanovanju. Riječ je o stambenim jedinicama veličine od 18 do 26 četvornih metara, koje bi služile kao privremeno rješenje za stanovanje mladih, u pravilu do četiri godine, a u iznimnim okolnostima do šest godina. Dodatno su osnažene uloge jedinica lokalne i regionalne samouprave, a jasnije je uređen sustav pravnih lijekova za sve sudionike u procesu izgradnje stambenih jedinica za priuštivo stanovanje.
