U rijetko viđenom primjeru sinergije između zakonodavca i struke, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) objavilo je kako je gotovo u potpunosti prihvatilo prijedloge Hrvatske komore arhitekata (HKA) za novi Zakon o prostornom uređenju. Dokument poznat kao „10 točaka arhitektonske struke“ postao je tako temelj za modernizaciju sustava koji bi trebao ubrzati procedure, ali i – što je arhitektima još važnije – zaštititi hrvatski prostor od devastacije.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada resorni ministar Branko Bačić provodi opsežnu zakonodavnu reformu s ciljem digitalizacije i pojednostavljenja gradnje, o čemu je nedavno govorio i na stručnim skupovima.
Kvaliteta prostora ispred profita
Jedna od najvažnijih novosti je zakonsko definiranje kvalitete prostora i vrsnoće gradnje. Arhitekti su dugo upozoravali da ekonomski interesi ne smiju pregaziti javni prostor, a Ministarstvo je sada odgovorilo uvođenjem načela prema kojima estetski, ekološki i funkcionalni standardi postaju jednako važni kao i tehnički parametri.
Novi zakon tako eksplicitno propisuje da se prostor mora planirati na način koji sprječava gubitak urbanih zelenih površina. To je izravan odgovor na zahtjeve za jačanjem otpornosti gradova na klimatske promjene, temu koja dominira modernom arhitekturom.
Revolucija u urbanističkom planiranju: Vraća se urbana komasacija
Možda tehnički najzahtjevnija, ali za razvoj gradova ključna promjena, odnosi se na instrumente provedbe planova. Ministarstvo je prihvatilo zahtjev struke za implementacijom urbane komasacije.
Ovaj alat omogućit će jedinicama lokalne samouprave da “prekroje” nepravilne parcele i osiguraju prostor za ceste, parkove i škole prije nego što krene stihijska gradnja. To će se provoditi kroz detaljnije Urbanističke planove uređenja (UPU), koji se više neće moći donositi „točkasto“ samo za jednu zgradu, već će morati obuhvaćati logične prostorne cjeline.
Digitalizacija i “dinamičko planiranje”
Sustav ePlanovi i digitalni editori postaju standard. Arhitekti su tražili dinamičko planiranje – mogućnost da se planovi brže mijenjaju bez birokratskih labirinta, ali uz strogu stručnu kontrolu.
Odgovor Ministarstva leži u potpunoj implementaciji Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU). Prema novim pravilima, strateške procjene utjecaja na okoliš neće se morati ponavljati za planove nižeg reda ako su već provedene na višoj razini, što bi trebalo značajno ubrzati investicije. O važnosti ovih digitalnih alata više možete pročitati u našoj rubrici Vijesti.
Javni natječaji postaju obveza, a ne dobra volja
Dugogodišnja bitka arhitekata za instituciju javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja dobila je svoj epilog u zakonu. Za zgrade javne namjene i zahvate koji mijenjaju vizuru naselja, natječaji postaju standard propisan zakonom, a ne samo opcija. Pravilnik koji će definirati detalje donosit će se na prijedlog Komore, čime struka zadržava kontrolu nad kvalitetom procesa.
Što ovo znači za investitore i građane?
Iako se na prvi pogled čini da nova pravila donose strože uvjete, cilj je zapravo veća pravna sigurnost. Jasniji standardi znače manje “sivih zona” i brže izdavanje dozvola za one koji grade po pravilima.
Sudjelovanje javnosti: Građani će se moći uključiti u planiranje u ranijoj fazi, prije nego što je sve “zacementirano”.
Ograničenje građevinskih područja: Širenje građevinskih zona bit će moguće tek kad se postojeće zone komunalno opreme, što sprječava spekulacije zemljištem.
Brže procedure: Digitalizacija i ukidanje duplih procedura trebali bi smanjiti vrijeme čekanja na “papirologiju”.
Ovaj zakon predstavlja temeljni zaokret prema uređenijem prostoru, a njegova primjena u praksi pokazat će jesmo li spremni graditi gradove u kojima je ugodno živjeti, a ne samo profitabilno graditi.
Za više informacija o aktualnim zakonskim izmjenama i projektima, pratite našu rubriku Zakonodavstvo i propisi.
