U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je stručnim komorama i socijalnim partnerima nacrte prijedloga triju ključnih zakona: Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Ovi prijedlozi upućeni su u javno savjetovanje, a nakon prezentacije uslijedila je i rasprava sa stručnom javnošću.
Ministar Bačić naglasio je kako će novi zakoni pojednostaviti administrativne procedure, povećati transparentnost i ubrzati poslovne procese u graditeljstvu. Posebno je istaknuo njihovu usklađenost s ciljevima Nacionalnog plana stambene politike do 2030., čiji su prioriteti priuštivo i održivo stanovanje te bolja iskorištenost prostora za stambene potrebe. Usvajanje zakona planirano je do kraja ove godine.
Prema prijedlogu, svi prostorni planovi ubuduće će se izrađivati digitalno putem aplikacije ePlanovi, što će osigurati jedinstven sustav planiranja na razini cijele Hrvatske. Uvodi se i obveza izrade stručnih podloga koje su od posebne važnosti kod infrastrukturnih i prirodnih resursa.
Zakon predviđa veće ovlasti lokalne samouprave, jasne rokove i uvjete za arhitektonske i urbanističke natječaje te unapređenje planiranja prostora pomorskog dobra. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu obale, gdje će biti jasno definirana ograničenja gradnje i zabranjeni određeni zahvati kako bi se očuvalo jedno od najvrjednijih hrvatskih prirodnih bogatstava.
Jedna od značajnijih novosti je i urbana komasacija, kojom se spajaju sitne i nepravilne katastarske čestice u funkcionalne građevne parcele. Time se omogućuje učinkovitije korištenje građevinskog zemljišta i sprječava nekontrolirano širenje građevinskih područja.
Posebno su važne i zone priuštivog stanovanja, koje će se planirati prema zakonu i omogućiti bržu realizaciju projekata putem lokacijskih dozvola. Kao primjer, ministar Bačić naveo je projekte u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je u kratkom roku izgrađen veći broj višestambenih zgrada.
Predstavnici Hrvatske komore arhitekata istaknuli su da su u zakonske prijedloge uključene mnoge ideje i preporuke struke, čime je potvrđena dobra suradnja s Ministarstvom.
Kako bi se osigurala veća jasnoća i učinkovitost, dosadašnji Zakon o gradnji podijeljen je na dva zasebna akta – Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
Cilj novog Zakona o gradnji je ubrzati postupke, učiniti ih transparentnijima i smanjiti birokratska opterećenja. Predviđeno je uvođenje BIM modeliranja (Building Information Modeling) za velike projekte, nova klasifikacija građevina te jača uloga projektanata, koji će putem sustava eDozvola samostalno prikupljati posebne uvjete i uvjete priključenja.
Novost je i obvezni očevid na gradilištu prije izdavanja dozvole, kao i obveza izrade plana održavanja zgrade prije uporabne dozvole. Investitori koji započnu gradnju bez valjane dozvole morat će platiti posebnu naknadu.
Hrvatska komora inženjera građevinarstva pozdravila je odvajanje zakona te istaknula kako će time postupci za manje složene građevine biti jednostavniji. Uvođenje BIM-a ocijenjeno je kao pozitivan iskorak, iako zahtijeva dodatne resurse i vrijeme, osobito za manja projektantska poduzeća.
Treći zakon – Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – prvi put objedinit će sve odredbe o energetskoj učinkovitosti i održivoj gradnji na jednom mjestu. Njime se uvodi Nacionalni plan obnove zgrada i pojam zgrada nulte emisije.
Hrvatska, kao članica EU, obvezna je do 2050. postići fond zgrada bez emisija. Prema prijedlogu, sve nove javne zgrade morat će ispunjavati standard nulte emisije već od 2028., dok će od 2030. to vrijediti za sve novogradnje.
Struka je u velikoj mjeri pozdravila ovaj zakon, ističući kako on usklađuje nacionalne propise s europskim direktivama. Predstavnici sektora obnovljivih izvora energije naglasili su važnost uvrštavanja agrosolarnih mjera, posebno s obzirom na klimatske promjene i sve češće suše koje pogađaju poljoprivredno zemljište.
Ministar Bačić zaključio je kako je suradnja sa strukom bila vrlo uspješna te da su mnogi prijedlozi uvaženi. Cilj je, naglasio je, stvoriti zakonski okvir koji će omogućiti bržu realizaciju projekata, ali i očuvati stručne standarde i prirodna bogatstva.
Javno savjetovanje o nacrtima zakona traje do 4. listopada 2025., a prijedlozi su dostupni na portalu eSavjetovanja. Usvajanje novih zakona planirano je do kraja godine, čime bi Hrvatska dobila moderan i usklađen zakonodavni okvir za graditeljstvo i prostorno planiranje.
Nacrti prijedloga zakona dostupni su na portalu eSavjetovanja, a javno savjetovanje otvoreno je do 4. listopada 2025. godine.
👉 Ako vas zanimaju detalji, pročitajte i članak o Prednostima modularne gradnje te vodič Kako odabrati montažnu ili modularnu kuću.
