Starijim stanovnicima Zagreba još uvijek je živo sjećanje na veliku poplavu iz 1964. godine, kada su mnogi dijelovi grada, uključujući i centar, bili poplavljeni. Uslijedili su intenzivni radovi na poboljšanju sustava obrane od poplava. Zahvaljujući odvodnom kanalu Sava-Odra, sličan incident u nekoliko navrata je izbjegnut, što stanovnike metropole čini zahvalnima.
Iako su Zagreb u prošlosti pogodili snažni potresi, najveća prirodna katastrofa koja je ikada zadesila grad ostaje velika poplava iz 1964. godine. U listopadu te godine, uslijed puknuća nasipa pod pritiskom nabujale Save, poplavljeno je trećinu grada, pokrivajući preko šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojem je tada živjelo 180 tisuća stanovnika.
Tragičan događaj odnio je 17 života, ostavio 40,000 ljudi bez domova i potpuno uništio 10,000 stanova, uz tisuće ekonomskih objekata i stotine poduzeća. Kako bi se spriječilo ponavljanje takve katastrofe, gradske vlasti su odmah pokrenule radove na poboljšanju sustava obrane od poplava. Tada je u funkciju pušten i odvodni kanal Sava-Odra, koji je stanovnicima Zagreba nedavno ponovno bio od velike pomoći tijekom velikih poplava koje su došle iz Slovenije.
Ako se Zagreb u obrani od poplava oslanja na nasipe izgrađene nakon 1964. godine, ključnu ulogu svakako igra odvodni kanal Sava-Odra. Dug 32 kilometra, kanal počinje od preljeva Jankomir, proteže se kroz područje Velike Gorice sve do Turopoljskog luga, odnosno velike prirodne retencije Odranskog polja koja apsorbira vodu.
Izgradnja samog kanala započela je početkom 1970-ih i namijenjen je preusmjeravanju viška vode iz nabujale Save južno od grada. Do danas je kanal bio u funkciji sedam puta – dva puta tijekom 1979. godine te po jednom 1980., 1990., 1998., 2010. i 2012. godine.
Kapacitet maksimalnog protoka odvodnog kanala Sava-Odra iznosi 1.000 kubičnih metara u sekundi. U svom radu ‘Kanal Sava-Odra-Sava kao objekt obrane Zagreba od poplava’, Stjepan Šterc navodi da je na početku kanala izgrađen povišeni čvrsti preljev koji preuzima sve vode Save koje premašuju visinu od 350 centimetara, što odgovara protoku od 1.900 kubičnih metara u sekundi. Ovaj preljev se nalazi na desnom savskom nasipu u području Jankomira, uzvodno od nedovršene Sveučilišne bolnice, blizu zagrebačke obilaznice.
Drugim riječima, voda iz Save se ne usmjerava u kanal sve dok visina vodostaja Save ne premaši otprilike 750 cm, kada prirodno prelazi preko krune nasipa, odnosno preljeva Jankomir. Ovim prelijevanjem smanjuje se pritisak na nasipe kroz Zagreb, stvara se dodatni prostor za zadržavanje vode, a sav višak vode na kraju se ispušta u Odransko polje.
Izvorno je planirano da kanal bude duži od 50 km i da prolazi kroz Turopoljski lug sve do Siska, ali zbog upijajuće sposobnosti retencije Odranskog polja, duža gradnja nije bila potrebna i nikada nije realizirana.
Postoji plan da se u budućnosti odvodni kanal Sava-Odra transformira u kanal Sava-Sava, s produžetkom do Stružeca Posavskog. Na 29 km postojećeg kanala, iza Čičke Poljane, odvojile bi se stara i nova trasa kanala. Na staroj trasi kanala Sava-Odra izgradila bi se ustava Odra, čija je svrha kontrolirano rasterećenje velikih voda kanala Sava-Sava u retenciju Odranskog polja.
Međutim, realizacija ovog projekta zahtijeva obimne radove, uključujući izgradnju hidroelektrane Prečko, spuštanje krune preljeva Jankomir, produbljivanje kanala, rekonstrukciju svih mostova i izgradnju novih mostova umjesto prijelaza u kanalu, rekonstrukciju nasipa te izgradnju ustave Odra.
