Zeleni val u urbanim sredinama: Fasade koje dišu život!

Zanimljivo je da danas više od polovice globalne populacije čini svoj dom u urbanim područjima. Promjene u načinu života, zajedno s rapidnim razvojem tehnologije i umjetne inteligencije, doprinijele su sve većem otuđenju ljudi od prirodnog okruženja. Stoga se sve intenzivnije razmišlja o načinima integracije prirode u gradske prostore.

Zelena fasada?

Pored opcija poput zelenih krovova i vertikalnih vrtova, noviteti u građevinarstvu nude nam još jedno inovativno i vizualno privlačno rješenje za obogaćivanje naših životnih i radnih prostora – riječ je o zelenim fasadama.

Primjećujemo kako zelene površine u urbanim sredinama sve više ustupaju mjesto betonu, smanjujući broj parkova, dok nam obimne svakodnevne obaveze i ograničeno slobodno vrijeme često onemogućavaju bijeg u prirodu. Uz to, posjedovanje vlastitog zelenog vrta postaje sve veći luksuz koji je mnogima nedostižan.

Međutim, industrija građevinarstva pružila je brojna rješenja za ovakve izazove, uključujući integraciju zelenih elemenata u arhitektonske projekte. Tijekom posljednjih dvadesetak godina, inicijative poput zelenih zidova, krovova i fasada pokazale su se kao efikasni načini za pozitivan utjecaj na urbani ekosistem te promicanje održivog razvoja.

Zelena fasada predstavlja zbirku biljaka postavljenih na vanjski dio zgrade, gdje biljke vertikalno rastu, formirajući živu barijeru zelenila koja nosi mnoge prednosti. Osim toga, zelene fasade se mogu shvatiti kao inovativna sinteza botanike i arhitekture, nudići ekološke, estetske i funkcionalne beneficije.

Takve zelene konstrukcije često krase stambene i poslovne zgrade, ali su prisutne i na različitim javnim objektima, uključujući parkirališta, škole, bolnice i više. Ovaj pristup, koji se primjenjuje u novim građevinskim poduhvatima, predstavlja pametan odgovor na ekološke izazove, ali je moguće adaptirati i na već postojeće strukture.

Kako napraviti zelenu fasadu?

Na fasadama stambenih ili poslovnih zgrada, zelenilo buja zahvaljujući uglavnom puzavicama. Te biljke se zasade u osnovi zgrade, bilo da klijaju izravno iz tla ili iz posuda i sličnih podloga, te se oslanjaju na površinu ili se uspinju koristeći posebno postavljene metalne strukture koje služe kao potpora.

Stoga, pomoću čeličnih sidara, sajli i mreža, biljke postepeno obavijaju fasadu, čineći je živom. Vrsta biljaka i klimatski uvjeti utjecat će na brzinu rasta zelenih fasada, koje mogu zahtijevati nekoliko sezona da dostignu puni razvoj i formu.

Važno je razlikovati zelene zidove od zelenih fasada. Za razliku od zelenih fasada, zeleni zidovi uključuju ne samo biljke nego i sloj supstrata, bilo organskog ili anorganskog, koji omogućava biljkama rast. Ovakvi zidovi često imaju vlastite sustave za navodnjavanje i mogu biti montirani na zid ili biti samostojeći.

Prednosti zelene fasade

Prednosti zelenih fasada mogu se podijeliti u tri osnovne kategorije: funkcionalnost, estetiku i ekologiju.U pogledu funkcionalnosti, zelene fasade djeluju kao efikasan zvučni barijer, upijajući urbani šum i stvarajući tiši, mirniji ambijent koji je pogodniji za život.

Ljeti pružaju hlad i umanjuju odbljesak sunčeve svjetlosti, čime se smanjuje potreba za upotrebom klima uređaja, dovodeći do uštede energije i novca, te pridonoseći ekološkoj održivosti. Osim toga, pružaju dodatnu privatnost štiteći od pogleda.

Estetski, zelene fasade unose element prirode u urbane prostore, povećavajući zelene površine i pružajući bogatstvo boja i oblika koji formiraju očaravajući kontrast sa gradskim betonskim pejzažima, poboljšavajući vizualni dojam i identitet prostora.

Osim toga, doprinose vrijednosti nekretnina, dajući im prirodniji i svježiji izgled. Zelena boja ima smirujući učinak, što pozitivno utječe na mentalno zdravlje i opće dobrobiti, smanjujući stres te povećavajući koncentraciju i produktivnost.

Ekološki, zelene fasade imaju ključnu ulogu u rješavanju određenih okolišnih izazova. Biljke na fasadama apsorbiraju CO2, čime doprinose smanjenju stakleničkih plinova, i filtriraju zagađivače iz zraka, poboljšavajući njegovu kvalitetu.

Kao prirodni izolator, zelene fasade pomažu u održavanju optimalne temperature unutar zgrada tijekom cijele godine, smanjujući potrošnju energije za grijanje zimi i hlađenje ljeti. Također, stvaraju povoljnu mikroklimu u blizini zgrade, doprinoseći boljoj kvaliteti života.

Oduvjek popularna

Vertikalno vrtlarstvo nije novi koncept; njegovi korijeni sežu još prije naše ere, najznamenitijim primjerom bili su Viseći vrtovi Semiramide u Babilonu, smatrani jednim od čuda antičkog svijeta.

No, modernu renesansu i evoluciju vertikalnog vrtlarstva možemo zahvaliti francuskom botaničaru Patricku Blancu, koji je istraživao kako se biljke prilagođavaju raznim uvjetima okoliša.

Tijekom posjeta Tajlandu, Blanc je primijetio da mnoge vrste biljaka uspijevaju na okomitim površinama poput stijena, korica drveća i slično, s minimalnim zahtjevima: stalnim izvorom vode, čvrstom podlogom i dnevnom svjetlošću.

To otkriće inspiriralo ga je da u 1980-ima razvije koncept vertikalnih vrtova, kombinirajući botaniku s arhitekturom i graditeljstvom, otvarajući novu dimenziju u urbanom ozelenjavanju.

Zelene fasade dodaju prirodni element u urbane prostore, preobražavajući ih i pružajući bijeg od gradskog betona. Danas se zelene fasade mogu naći širom svijeta, uljepšavajući gradove i pružajući prepotrebno zelenilo. Najveća zelena fasada u Europi nalazi se na poslovnoj zgradi Kö-Bogen II u Düsseldorfu, Njemačka.

Sa preko 30,000 biljaka prekrivajući fasadu, ovaj projekt arhitektonske tvrtke Ingenhoven Architects ekvivalentan je pročišćavanju zraka koje bi pružilo 80 listopadnih stabala, s biljkama postavljenima i na krovu. Odabrani grab kao vegetacija je otporan, lako se održava i zadržava lišće tijekom zime.Cijena implementacije zelene fasade varira ovisno o njezinoj veličini i odabranim biljnim vrstama.

Možda Vas zanima…

Često se može čuti o pojmovima “posjedovni list” i “vlasnički list” koji...
Od osamostaljenja, Hrvatska je intenzivno radila na razvoju svoje cestovne infrastrukture, čime je...
Kupaonica treba biti funkcionalna i estetski privlačna, što može biti izazov s obzirom na sve...
Zanimljivo je da danas više od polovice globalne populacije čini svoj dom u urbanim područjima...
Most preko rijeke Cetine prostire se na dužini od 224,45 metara, s tim što je otprilike 150 metara...
Više od četiri godine nakon potresa u Zagrebu, Arheološki muzej je u potpunosti otvoren, nakon što...
Grad Pula organizirao je javni arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja za novu zgradu...
U srcu turističkog raja, žnjanski plato doživljava transformaciju koja će znatno doprinijeti...
Mini montažne kuće su idealan izbor za one koji traže praktičnost, čak i kada je u pitanju manji...
U našem ugovoru o najmu za novi stan stoji da smo obavezni nabaviti i održavati osiguranje za...
Priprema doma za ljeto zahtijeva više od stavljanja mrežica na prozore i čišćenja vrtnog namještaja...
Terasa predstavlja ključni dio kuće za druženje i uživanje u slobodnom vremenu, funkcionirajući kao...

Upišite se u adresar građevinskih tvrtki

Istražite portal

Često se može čuti o pojmovima “posjedovni list” i “vlasnički list” koji izgledaju slično, ali...
Od osamostaljenja, Hrvatska je intenzivno radila na razvoju svoje cestovne infrastrukture, čime je promet postao...
Kupaonica treba biti funkcionalna i estetski privlačna, što može biti izazov s obzirom na sve sanitarne uređaje i...
Zanimljivo je da danas više od polovice globalne populacije čini svoj dom u urbanim područjima. Promjene u načinu...
Most preko rijeke Cetine prostire se na dužini od 224,45 metara, s tim što je otprilike 150 metara mosta vidljivo jer se...
Više od četiri godine nakon potresa u Zagrebu, Arheološki muzej je u potpunosti otvoren, nakon što su završeni stalni...
Grad Pula organizirao je javni arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja za novu zgradu Dječjeg vrtića Valmade u...
U srcu turističkog raja, žnjanski plato doživljava transformaciju koja će znatno doprinijeti turističkoj ponudi i...
Scroll to Top