Hrvatska svjedoči povijesnom trenutnku modernizaciji i obnovi svoje željezničke infrastrukture, s projektom koji će trajati do 2030. godine i čija je procijenjena vrijednost 44 milijarde eura. Ovaj program uključuje modernizaciju i obnovu preko 750 km pruga, s ciljem postizanja maksimalne brzine prometovanja vlakova od 160 km/h, čime se znatno unaprjeđuje željeznički promet u Republici Hrvatskoj
Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, naglasio je značaj ovog projekta za hrvatski prometni i gospodarski razvoj. Nakon uspješne prve faze restrukturiranja cestovnog sektora, fokus se sada prebacuje na željeznice, gdje se očekuje da će investicije vrijediti gotovo 44 milijarde eura, većinom financirane sredstvima Europske unije.
HŽ Infrastruktura d.o.o. upravlja željezničkom mrežom od 2617 km , s 1505 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza . Planirana je intenzivna obnova i modernizacija u narednih pet godina, s ulaganjem od gotovo 18 milijardi eura. Ova ulaganja uključuju projekte povezivanja, modernizaciju, povećanje sigurnosti, skraćenje vremena putovanja, te poboljšanje povezanosti luka, željeznice i prigradskog prometa.
Posebno značajan dio projekta odnosi se na modernizaciju željezničke pruge od Zagreba prema Rijeci, gdje su osigurana sredstva za radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, te za izradu studijske i projektne dokumentacije na dionici od Karlovca do Oštarija. Ovaj dio Mediteranskog koridora procjenjuje se na 25 – 3 milijarde eura, financiranih iz europskih fondova.
Prema Ivanu Kršiću, predsjedniku uprave HŽ Infrastrukture, ne samo da će poboljšati kvalitetu života građana, već će i podići ekonomsku konkurentnost zemlje. Sve ovo ukazuje na to da je obnova željezničke infrastrukture ključna za izgradnju “željeznice budućnosti” u Hrvatskoj.Projekt također uključuje razvoj multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata, s ugovorenom vrijednošću od 336 milijuna eura, sufinanciranim iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).
U periodu od 2010. do 2019. godine uloženo je oko 935 milijuna eura, dok se za razdoblje od 2020. do 2024. godine planira ulaganje od 18 milijardi eura, od čega se gotovo 787 % odnosi na projekte sufinancirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i Instrumenta za povezivanje Europe. Fokus ulaganja je na obnovi i modernizaciji pruga i pružnih dionica, izgradnji novih pruga i kolosijeka, rekonstrukciji kolodvora, osiguranju željezničko-cestovnih prijelaza uređajima, elektrifikaciji, te povećanju sigurnosti željezničkog prometa.
S ovim sveobuhvatnim planom, Hrvatska se pozicionira kao ključni igrač u modernizaciji željezničkog prometa, ne samo unutar svojih granica, već i u širem europskom kontekstu. Posebno se ističe modernizacija željezničke pruge od Zagreba prema Rijeci, gdje su osigurana sredstva za radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. Ova investicija na Mediteranskom koridoru procjenjuje se na između 25 i 3 milijarde eura, a financira se pretežno iz europskih fondova.
Završetkom ovih radova, Hrvatska će imati prugu visoke učinkovitosti i propusnosti, primjerenu za prijevoz tereta iz luke Rijeka na Transeuropsku prometnu mrežu, a prijevoz putnika će biti usklađen s europskim standardima. Ovo će osigurati visokokvalitetni željeznički teretni i putnički prijevoz, kvalitetno povezivanje luke Rijeka, grada Rijeke i riječkog bazena s ostatkom Hrvatske i Europe, te privlačenje novih prijevoznika na željezničku infrastrukturnu mrežu, doprinoseći time i povećanju prihoda.
Ovaj projekt nije samo infrastrukturni poduhvat, već i ključan korak u ostvarivanju dugoročne vizije Hrvatske kao središnje točke u europskom željezničkom prometu.
