Objavljen je poziv za registraciju stanova u privatnom vlasništvu koji su dom zaštićenim najmoprimcima. Poziv se upućuje svim zaštićenim najmoprimcima ili podstanarima koji su ovaj status ostvarili temeljem prijelaznih odredbi Zakona o najmu stanova . Poziva se na dostavu potrebne dokumentacije koja potvrđuje status. Krajnji rok za registraciju je 15. srpnja 2024. godine.
Dana 14. ožujka 2024. godine, zastupnici Hrvatskog sabora usvojili su Zakon koji regulira provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske u slučaju Statileo protiv Hrvatske, usmjeren na rješavanje pitanja zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima. Zakon omogućava vlasnicima stanova vraćanje svoje imovine te primanje tržišne najamnine, dok najmoprimcima pruža mogućnost stjecanja prava vlasništva pod povoljnim uvjetima.
Zakon uvodi tri faze njegove provedbe koje uključuju uspostavu Registra, razvoj Programa mjera i njihovu operativnu realizaciju. Tijekom 2024. godine planirano je prikupljanje podataka i izrada potrebnih podzakonskih akata, a implementacija zakona započet će 2025. godine. Od početka 2025., do konačnog razrješenja situacije, vlasnicima će se isplaćivati tržišna najamnina i odšteta za štetu nastalu od 1996. godine.
U vezi s rješavanjem problematike zaštićenih najmoprimaca, novi zakon u Hrvatskoj uvodi pet ključnih mjera.
Te mjere uključuju
- dogovor o visini i trajanju najma,
- isplatu zaštićenih najmoprimaca prema procijenjenoj vrijednosti stana,
- mogućnost preseljenja najmoprimaca u državne stanove s minimalnom najamninom i opcijom povoljnog otkupa,
- te kupovinu stanova od strane države i zamjenu stanova između vlasnika i države, nudeći zaštićenim najmoprimcima povoljne uvjete otkupa.
Za ranjive skupine kao što su invalidi, stariji od 65 godina i socijalno ugroženi, država će pokriti troškove selidbe do iznosa od 1.000 eura.
Ovaj problem zaštićenih najmoprimaca traje više od 70 godina, s početkom kada su stanarska prava u privatnim stanovima prestala 1996. godine, zamijenjena institutom zaštićenog najmoprimstva.
Europski sud za ljudska prava je u više navrata potvrdio prava vlasnika, a ključna presuda donesena je 2014. u predmetu Statileo protiv Hrvatske. Naknadno doneseni Zakon o najmu stanova iz 2018., koji je predviđao kraj zaštićenog najmoprimstva, poništen je odlukom Ustavnog suda, potvrdivši da država mora preuzeti veći dio odgovornosti.
Novi zakonski prijedlog bio je otvoren za javno savjetovanje od 13. studenoga do 13. prosinca 2023. godine na platformi eSavjetovanja, a prvo čitanje zakona odobreno je u Hrvatskom saboru 26. siječnja 2024. godine.
U konačnom prijedlogu zakona napravljene su sljedeće izmjene:
“uveden je dodatni popust od 10% za članove domaćinstva koji su hrvatski branitelji, umirovljenici ili maloljetna djeca, pri čemu popust može doseći maksimalno 30%.”
Također, specificirano je da naknada za odseljenje iz nekretnine (drugom mjerom) nije predmet oporezivanja. Dodatno, određeni su podaci iz Registra koji će biti javno dostupni, uključujući kvadraturu, lokaciju, inicijale, broj članova domaćinstva, primljene zahtjeve i održane sastanke. Također je navedeno da će gradnju zgrada voditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).
Zakon koji regulira izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava u sklopu predmeta Statileo protiv Hrvatske (zahtjevi broj: 12027/10 i drugi) te odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske (broj: U-I-3242/2018 i drugi) objavljen je u “Narodnim novinama” izdanje broj 36/24, dana 25. ožujka 2024. godine. Zakon će službeno stupiti na snagu 2. travnja 2024. godine.
Novi zakon koji regulira izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske značajan je korak naprijed u rješavanju dugotrajnih pitanja vlasništva i najmoprimstva u Hrvatskoj.
Sa stupanjem na snagu 2. travnja 2024. godine, zakon ne samo da će omogućiti povrat imovine vlasnicima i pravedniju naknadu, već će također pružiti zaštićenim najmoprimcima mogućnost stjecanja vlasništva pod povoljnim uvjetima, čime se potiče stabilnost i pravna sigurnost na tržištu nekretnina.
Ovaj zakon predstavlja ključni element u usklađivanju domaćeg prava s europskim standardima, pridonoseći pravednijem i transparentnijem pristupu u rješavanju stambenih pitanja.
